Ako si se ikada našao u Švedskoj krajem lipnja, sigurno si nabasao na koju veliku zabavu na otvorenome, na ljude koji plešu oko čudnih stupova i na gomile cvjetnih vjenčića. Sve ovo tipično je za Midsommar – uz Božić najvažniji praznik u Švedskoj kojim se svake godine slavi dolazak ljeta.
Zašto se obilježava Midsommar?
Mogli bismo reći da je početak ljeta u Švedskoj puno važniji nego u našim krajevima, prije svega jer napokon stižu dugoočekivani sunčani, topli i dugi dani. Ako znaš kako Švedska izgleda tijekom zimskih mjeseci, vjerujem da shvaćaš koliko mrak i hladnoća mogu biti depresivni. Posebno na krajnjem sjeveru, gdje zima znači dvadesetčetverosatni mrak. Upravo zato dolazak ljeta, kao i sama proslava dolaska ljeta, ima tako važnu ulogu u švedskoj kulturi.
Kada se obilježava Midsommar?
Iako se u kršćansko vrijeme Midsommar obilježavao u spomen na svetog Ivana Krstitelja, čiji je dan bio 24. lipnja, danas se poveznica s kršćanstvom izgubila, pa je tako i datum obilježavanja postao fleksibilniji.
Ranije je dakle Midsommar padao isključivo na noć s 23. na 24. lipnja, dok se od 1953. datum počinje prilagođavati radnom tjednu i obilježavati s petka na subotu, između 20. i 26. lipnja. Ove godine, 2023, Midsommar pada na petak 23. lipnja.
Čarolija ivanjske noći
Budući da se ivanjska noć slavi otprilike u vrijeme ljetnog solsticija, ona je ujedno i jedna od najsvjetlijih noći u godini. Dugo se vjerovalo da je upravo ivanjska noć čarobna i prepuna magičnih bića pa je uz nju vezano i mnogo tradicionalnih vjerovanja. Ova je noć recimo bila savršena za sakupljanje ljekovitog bilja ili za proricanje budućnosti. Tako se na ivanjsko jutro često moglo vidjeti kako se ljudi goli valjaju u rosi kako bi ostali jaki i zdravi, a cvjetni su se vijenci (šve. midsommarkrans) nošeni u ivanjskoj noći čuvali sve do Božića kako bi ih se dodalo u božićnu kupku.
Iako se tradicionalna vjerovanja uglavnom više ne prakticiraju (osim ako popiješ koji snaps previše, pa ti se učini zgodnim gol se valjati u rosi), neka su i dalje prisutna. Jedno je od njih i stavljanje sedam odnosno devet vrsta cvijeća (šve. blomma) pod jastuk u ivanjskoj noći. Onome koja to napravi u snu će se, prema vjerovanju, pojaviti osoba s kojom će provesti ostatak života.
Po čemu su proslave Midsommara tipične?
Dok se Božić prije svega smatra obiteljskim blagdanom, za Midsommar su tipične velike proslave na otvorenome s prijateljima i poznanicima. Tradicionalna jela poput haringe (šve. sill) ili krumpira s koprom (šve. potatis med dill) neizostavna su, baš kao i torta od jagoda (šve. jordgubbstårta) za desert.
Švedske zastavice (šve. flagga) vijorit će se posvuda, a u sredini svake zabave bit će veliki štap ukrašen cvijećem (šve. midsommarstång). Oko midsommarstånga plesat će i veliki i mali, najčešće s cvjetnim vijencima u kosi (šve. midsommarkrans). Nemoj se začuditi ako vidiš kako ljudi u kolu plešu oko midsommarstånga oponašajući žabe (šve. groda) – jedna od najpopularnijih pjesama svakako je Små grodorna, iliti u prijevodu Male žabe.
Ono što je također tipično za švedske proslave Midsommara jest velika količina alkohola, u čemu su najpopularnije različite žestice (šve. snaps). Stoga, ako se nađeš na proslavi Midsommara, nemoj se začuditi ako svi oko tebe budu pomalo pod gasom (šve. berusad) – sve je to dio magije ivanjske noći.
Glad Midsommar allihopa!
